9. travnja 2021. – Nacionalna medicinska akademija, neovisno, ali službeno znanstveno društvo u Francuskoj, u četvrtak je objavilo izjavu (engleski prijevod) u kojoj upozorava da nazofaringealni štapići koji se koriste za PCR testove za pronalaženje virusa SARS-CoV-2 „nisu bez rizika”. Uzbuna je došla nekoliko dana prije nego što će nazalni kompleti za samotestiranje biti dostupni u francuskim ljekarnama.
Prema izjavi koju je Akademija objavila na internetu, sve više podatak pokazuje da se komplikacije mogu dogoditi i da se događaju, i da su neke od njih ozbiljne.
Većina ih je benigna, i uključuje „neugodu, bol ili krvarenje”. Ali u izjavi stoji i da su se proteklih nekoliko tjedana pojavljivali znanstveni članci u kojima se opisuju nepoželjni događaji, „uključujući i pucanje anteriorne baze lubanje povezano s rizikom od meningitisa”.
Akademija je citirala nekoliko studija, uključujući jednu u kojoj se dokumentira „meningitis nastao zbog curenja cerebrospinalne tekućine nakon testiranja za COVID-19 nazalnim brisom”.
Nazofaringealni bris radi se s dugim, tankim pamučnim štapićem koji se uvodi daleko u nosnu šupljinu, često u obje nosnice jednu za drugom, i oba puta brzo rotiranim, kako bi se prikupio uzorak stanica i sluzi za analizu radi virusa iz Wuhana koristeći veoma kontroverzni PCR test, ili radi korištenja u antigenskom testu.
Akademija ističe da su ti testovi postali iznimno česti. Znanstveni krugovi su zabrinuti jer se ti štapići sve više koriste, a sve više ljudi mora ponavljati testove, „ponekad u neprimjerenim uvjetima”.
„Važno je prisjetiti se da se moraju poduzimati mjere predostrožnosti i da rizici stvarno postoje”, stoji u izjavi.
Akademija savjetuje da briseve uzima samo medicinsko osoblje, i to ono koje ima ispravnu obuku da mogu ispuniti nužne „tehničke preduvjete”.
To uključuje da pacijente pitaju imaju li medicinsku povijest nesreća ili operacija u području uha, grla ili nosa koje su mogle promijeniti anatomiju nosne ili sinusne šupljine, i da im ne zabacuju glavu za vrijeme uzimanja uzorka – pacijenti trebaju ostati u prirodnom položaju, s bradom paralelnom s podom. Štapići se moraju uvoditi „horizontalno, prateći bazu nosne šupljine, i nikako ih se ne smije iskrivljavati prema gore, u smjeru baze lubanje”.
Medicinska akademija naročito je zabrinuta zbog djece, za koju predlažu da ih se testira korištenjem uzoraka sline „zbog njihove sigurnosti i prihvatljivosti”.
Što se tiče nadolazećih kompleta za samotestiranje, koji se također koriste nosnim štapićima, u izjavi stoji da se njihove korisnike mora upozoriti o njihovoj uporabi. „Samotestiranje može dovesti do lažno negativnih rezultata ako štapić se ide dovoljno daleko ili se uzorak uzima previše površno, ali može postati i opasan, kad se štapićem ide predaleko i kad ga se usmjeri u pogrješnom smjeru”, stoji u izjavi.
Samotestiranja nisu posve slična nazalnim štapićima što ih koriste francuski medicinari od početka krize s COVID-om: štapić je kraći, širi i nije tako neugodan, i potrebno je ući samo tri ili četiri centimetra u nosnu šupljinu. Neki od tih štapića, ali ne svi, imaju i mali „ovratnik”, koji pokazuje dokle se treba ići. Umjesto da ih se obrađuje uz posebne laboratorijske instrumente, samotestiranja daju pozitivan ili negativan rezultat za nekoliko minuta. Ako je negativan, ljudima se savjetuje da nastave sa „socijalnim distanciranjem” i nošenjem maski, a ako je pozitivan, rezultat se mora potvrditi RT-PCR testom kako bi se obilježila „varijanta” i omogućilo praćenje kontakata.
Francuske zdravstvene vlasti nadaju se da će testove koristiti privatne osobe koje žele znati svoj status, npr. prije posjeta ranjivoj osobi, ali očekuju i da će ih koristiti za testiranja velikih razmjera u stambenim zgradama ili srednjim školama, na ljudima iznad 15 godina.
U Njemačkoj se reklamiraju slični testovi, na kojima će biti flash kod, koji omogućava identifikaciju i praćenje „pozitivnih slučajeva”.
Na početku krize, u ožujku 2020., vrlo se rijetko testiralo, čak i simptomatične pacijente, što je nauštrb postupcima izolacije, koji bi mnogo učinkovitije spriječili širenje virusa. Da je rani tretman pozitivnih pacijenata bio dopušten i preporučen, stanje mnogih ne bi se bilo pogoršalo. Prema profesoru Christianu Perronneu, tako se moglo izbjeći 24 500 smrti od njih 30 000 za vrijeme prošlogodišnje proljetne epidemije.
Sad je testiranje u Francuskoj nadmašilo sve razmjere. Od 1. ožujka 2020. i 4. travnja ove godine napravljeno je oko 70 milijuna testova: 57,7 PCR testova, a ostatak su bili antigenski, prema zavodu za statistike u javnom zdravstvu (DREES). A brojke postaju sve veće: od 29. ožujka do 4. travnja, u jednom tjednu potvrđeno je 3,8 milijuna testova. Očito nisu bili ograničeni na osobe sa simptomima sličnima gripi.
PCR testovi ostaju standardom testiranja na COVID-19, iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila da ih se treba smatrati ponajviše „pomoćnim sredstvom pri dijagnozi”, i da se njihove rezultate treba pažljivo tumačiti, u skladu s uputstvima proizvođača, i popratiti kliničkim promatranjem, između ostaloga. Iz WHO-a su također rekli da „da se vjerojatnost da je osoba koja ima pozitivan rezultat (detektiran SARS-CoV-2) doista zaražena SARS-CoV-2 smanjuje kako se pretežitost smanjuje”.
Sadašnje krivulje koje predstavljaju napredovanje pozitivnih slučajeva, hospitalizacija i smrtnih slučajeva u Francuskoj pokazuju polagano povećavanje posljednjega, a brzo povećavanje prvoga, budući da se tisuće ljudi testiraju svakog dana i broj „pozitivnih” stalno raste, a broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva ostaje dosta stabilan.
Uz uvođenje sve više vrsta testova i samotestiranja, čini se da kraj „epidemije slučajeva” nije blizu.
Prijevod: Ana Naletilić