Sažetak
Mnoge zemlje svijeta koriste se medicinskim i nemedicinskim maskama kao nefarmaceutskom intervencijom za smanjenje prenošenja i infektivnosti koronavirusa (COVID-19). Iako manjka znanstvenih dokaza što bi podupirali učinkovitost maski, ustanovljeni su opasni fiziološki, psihološki i zdravstveni efekti. Postoji hipoteza da maske ugrožavaju profil sigurnosti i učinkovitosti, i da se njihova uporaba treba izbjegavati. U ovom članku sveobuhvatno sažimamo znanstvene dokaze s obzirom na nošenje maski u eri COVID-a-19 i pružamo korisne informacije za javno zdravstvo i donošenje odluka.
Ključne riječi: fiziologija, psihologija, zdravlje, SARS-CoV-2, sigurnost, učinkovitost
Uvod
Maske su dio nefarmaceutskih intervencija koje pružaju neku vrstu zaprjeke disanju preko nosa i usta, i koriste se za smanjenje prenošenja respiratornih patogena[1]. Maske mogu biti medicinske i nemedicinske, a dva tipa medicinskih maski prvenstveno koriste zdravstveni djelatnici[2] [3]. Prvi tip je N95 maska s certifikatom Nacionalnog instituta za zaštitu na radu i zdravlje radnika (National Institute for Occupational Safety and Health, NIOSH), s respiratorom za filtriranje, a drugi je tip kirurška maska[4]. N95 maske i kirurške maske po dizajnu i svrsi su drugačije s obzirom na tip zaštite koji potencijalno pružaju. N95 se tipično sastoje od ventila s filterom i čvrsto prianjaju za lice osobe koje ih nose, a kirurške su maske općenito labavije, i mogu (ne moraju) sadržavati ventil s filterom. N95 su dizajnirane da kod osoba koje ih nose smanje izlaganje udisanjem zaraznih i štetnih čestica iz okoliša, npr. za vrijeme dezinsekcije. Suprotno tome, kirurške maske dizajnirane su da pruže zaštitu od prskanja, pljuvačke i drugih tjelesnih tekućina, da one ne bi s nositelja maske (npr. kirurga) prskale po sterilnom okolišu (npr. pacijentu za vrijeme operacije), a radi smanjenja rizika od kontaminacije[5].
Treći tip maski su one od nemedicinskog platna ili tkanine. Nemedicinske maske izrađuju se od mnoštva tkanih i netkanih materijala, poput polipropilena, pamuka, poliestera, celuloze, gaze i svile. Iako maske od nemedicinske tkanine nisu medicinski pribor niti osobna zaštitna oprema, Francuska udruga za standardizaciju (French Standardization Association, AFNOR Group) razvila je neke standarde kako bi se definirale minimalne performanse za filtraciju i prozračnost[6]. U ovom članku proučavamo znanstvene dokaze s obzirom na sigurnost i učinkovitost nošenja maski, i opisujemo fiziološke i psihološke učinke te moguće dugoročne posljedice po zdravlje.
Hipoteza
30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je vijest o globalnoj hitnoj situaciji za javno zdravlje, ozbiljnom akutnom respiratornom sindromu koronavirusa-2 (SARS-CoV-2), koji uzrokuje bolest koronavirusa-2019 (COVID-19)[7]. 1. listopada 2020. znalo se za 34 166 633 slučajeva u cijelom svijetu, a 1 018 876 ljudi umrlo je s dijagnozom virusa. Zanimljivo je da je 99 % detektiranih slučajeva SARS-CoV-2 asimptomatično, tj. imaju blagi oblik, što se kosi s imenom virusa (ozbiljni akutni respiratorni sindrom koronavirusa-2)[8]. Iako se stopa smrtnosti zaraženih (broj smrtnih slučajeva podijeljen brojem prijavljenih slučajeva) isprva čini prilično visokom, 0,029 (2,9 %)[9], ta previsoka procjena vezana je za ograničeni broj odrađenih COVID-19 testova s pristranošću prema višim stopama. Uzevši u obzir da je broj asimptomatičnih ili minimalno simptomatičnih slučajeva nekoliko puta veći od broja prijavljenih slučajeva, stopa smrtnosti kod slučajeva zamjetno je manja od 1 %[10]. To je potvrdio čelnik američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, izjavivši da su „sveukupne kliničke posljedice COVID-a-19 slične onima kod ozbiljne sezonske gripe”[11], gdje je stopa smrtnosti kod slučajeva približno 0,1 %[12] [13] [14] [15]. Usto, podaci od hospitaliziranih pacijenata s COVID-om-19 i šire javnosti ukazuju da je većina smrtnih slučajeva bila među starijim i kronično bolesnim pojedincima, što je argument za mogućnost da virus može pogoršati postojeće uvjete, ali rijetko uzrokuje smrt sam po sebi. SARS-CoV-2 prvenstveno pogađa respiratorni sustav, i može uzrokovati komplikacije poput sindroma akutnog respiratornog distresa (ARDS), zastoja disanja, i smrti[16] [17]. No nije jasno koji je znanstveni i klinički temelj za nošenje maski kao zaštitne strategije, uzevši u obzir činjenicu da maske ograničavaju disanje, što uzrokuje hipoksemiju (manjak kisika u krvi, op. prev.) i hiperkapniju (povećanu razina ugljikovog dioksida, op. prev.), i povećava rizik od respiratornih komplikacija, samokontaminacije, i pogoršanja postojećih kroničnih stanja[18] [19] [20] [21] [22].
Napominjemo da su hiperoksija i suplementacija kisikom (udisanje zraka s visokim djelomičnim pritiscima kisika, iznad razine mora) dobro poznate terapeutske i kurativne prakse kod raznih akutnih i kroničnih stanja, uključujući i respiratorne komplikacije[23] [24] . Zapravo, trenutni standard u praksi kod tretiranja hospitaliziranih pacijenata s COVID-om-19 jest udisanje stopostotnog kisika[25] [26] [27]. Iako je nekoliko zemalja učinilo obveznim nošenje maski u zdravstvenim ustanovama i javnim prostorima, manjkaju znanstveni dokazi koji bi podupirali njihovu učinkovitost pri smanjivanju smrtnosti vezane uz zarazne ili virusne bolesti[28] [29] [30]. Dakle, imamo sljedeće hipoteze: 1) praksa nošenja maski ugrozila je profil sigurnosti i učinkovitosti, 2) i medicinske i nemedicinske maske neučinkovite su pri smanjivanju prenošenja s čovjeka na čovjeka, i infektivnosti SARS-CoV-2 i COVID-a-19, 3) nošenje maski ima opasne fiziološke i psihološke posljedice, 4) dugoročne posljedice po zdravlje nošenja maski su opasne.
Evolucija hipoteze
Fiziologija disanja
Disanje je jedna od najvažnijih fizioloških funkcija koje održavaju život i zdravlje. Ljudsko tijelo zahtijeva neprekidnu i prikladnu opskrbu kisikom (O2) za sve organe i stanice, radi normalnog funkcioniranja i preživljavanja. Disanje je također ključan proces za otklanjanje metaboličkih nusprodukata [ugljikovog dioksida (CO2)] što se javljaju za vrijeme disanja stanica[31] [32]. Dobro je poznato da značajni akutni deficit kisika (hipoksemija) i povećana razina ugljikovog dioksida (hiperkapnija), čak i na samo nekoliko minuta, mogu biti veoma štetne i smrtonosne, a kronična hipoksemija i hiperkapnija uzrokuju pogoršanje zdravlja, pogoršanje postojećih stanja, morbiditet, a na kraju i smrt[33] [34] [35] [36]. Hitna medicina pokazala je da 5-6 minuta ozbiljne hipoksemije za vrijeme srčanog zastoja uzrokuje moždanu smrt i krajnje niske stope preživljavanja[37] [38] [39] [40]. S druge strane, kronična blaga ili umjerena hipoksemija i hiperkapnija, kao one od nošenja maski, što rezultira pojačanjem anaerobnog metabolizma energije, smanjenjem razine pH, povećanjem aciditeta u krvi i stanicama, toksičnosti, oksidativnog stresa, kronične upale, imunosupresije i pogoršanja zdravlja[41] [42] [43] [44].
Učinkovitost maski
Fizičke osobine medicinskih i nemedicinskih maski daju naslutiti da su maske neučinkovite pri blokiranju čestica virusa zbog svoje različitosti u razmjerima[45] [46] [47]. Prema trenutnom znanju, virus SARS-CoV-2 ima promjer od 60 nm do 140 nm [nanometara (milijarditog dijela metra)][48] [49], a promjer vlakana u medicinskim i nemedicinskim maskama kreće se od 55 µm do 440 µm [mikrometara (milijunti dio metra)], što je više od tisuću puta više[50]. Zbog razlike u veličinama između promjera SARS-CoV-2 i promjera vlakana maski (virus je tisuću puta manji), SARS-CoV-2 može vrlo lako proći kroz svaku masku[51]. Usto, stopa učinkovitosti filtracije kod maski je slaba, od 0,7 % kod nekirurških maski tkanih od pamuka i gaze, do 26 % kod pamučnog materijala[52]. Što se tiče kirurških i N95 maski, stopa učinkovitosti filtracije pada na 15 % i 58 %, kad postoji makar samo mala praznina između maske i lica[53].
Klinički znanstveni dokazi još više dovode u pitanje učinkovitost maski pri blokiranju prijenosa ili infektivnosti s čovjeka na čovjeka. Nasumično kontrolirano ispitivanje (randomized controlled trial, RCT) na 246 sudionika [123 (50 %) simptomatičnih], kojima je bilo zadano da nose ili ne nose kirurške maske, kako bi se procijenilo prenošenje virusa, uključujući koronavirus[54]. Rezultati te studije pokazali su da među simptomatičnim pojedincima (onima s groznicom, kašljem, bolnim grlom, šmrcavim nosom itd.) nije bilo razlike između nošenja i nenošenja maske pri prenošenju kapljica koronavirusa u česticama >5 µm. Među asimptomatičnim pojedincima nisu detektirane kapljice ili aerosoli koronavirusa ni od jednog sudionika sa ili bez maske, što daje naslutiti da asimptomatični pojedinci ne prenose bolest i ne zaražavaju druge ljude[55]. To je potkrijepila i studija o infektivnosti u kojoj je 455 asimptomatičnih pojedinaca bilo izloženo asimptomatičnom nositelju SARS-CoV-2 (pozitivnom na SARS-CoV-2), koristeći bliski kontakt (zajednički prostor za karantenu) četiri do pet dana. U studiji je otkriveno da nijedan od 455 pojedinaca nije bio zaražen SARS-CoV-2, potvrđeno reverznom transkripcijom s lančanom reakcijom polimeraze u stvarnom vremenu[56].
Meta-analiza među zdravstvenim djelatnicima pokazala je da u usporedbi s nenošenjem maski, kirurška maska i N95 respiratori nisu bili učinkoviti protiv prenošenja virusnih infekcija ili bolesti slične gripi, utemeljeno na šest RCT-ova[57]. Koristeći odvojenu analizu iz 23 opservacijske studije, ova meta-analiza nije utvrdila nikakav zaštitni učinak medicinske maske ili N95 respiratora protiv virusa SARS-a[58]. U nedavnoj sustavnoj recenziji 39 studija koje su uključivale 33 867 sudionika u zajedničkim okruženjima (samoprijavljivanje bolesti) otkriveno je da nema razlike između N95 respiratora naspram kirurških maski, i kirurških maski naspram nikakvih maski pri riziku od dobivanja gripe ili gripi slične bolesti, što daje naslutiti da su maske neučinkovite pri blokiranju prenošenja virusa u zajedničkim okruženjima[59].
Druga meta-analiza 44 ne-RCT studije (n = 25 697 sudionika), u kojoj se ispitivalo potencijalno smanjenje rizika od prenošenja SARS-a, bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS) i COVID-a-19 uz maske[60]. Meta-analiza uključivala je četiri specifične studije o prenošenju COVID-a-19 (5 929 sudionika, pretežno zdravstvenih djelatnika koji su koristili N95 maske). Iako su otkrića pokazala smanjeni rizik od prenošenja virusa uz maske, analiza je imala ozbiljnih ograničenja, a da bi se mogli izvesti zaključci. Jedna od četiri COVID-19 studije nije imala nijedan slučaj zaraze ni u jednom dijelu, i bila je isključena iz meta-analitičke kalkulacije. Druge dvije COVID-19 studije imale su neprilagođene modele, i također su bile isključene iz sveukupne analize. Meta-analitički rezultati temeljili su se na samo jednoj studiji o COVID-u-19, jednoj studiji o MERS-u, i osam studija o SARS-u, što je rezultiralo visokom pristranošću odabira u studijama, i kontaminacijom rezultata između različitih virusa. Na temelju četiri studije o COVID-u-19, meta-analiza nije uspjela pokazati smanjenje rizika od prenošenja COVID-a-19 uz maske, gdje su autori izvijestili da rezultati meta-analize imaju nisku sigurnost i da su neuvjerljivi[61].
U jednoj ranoj publikaciji iz WHO-a ustvrdili su da „maske nisu obvezne, budući da nisu dostupni dokazi o tome jesu li korisne za zaštitu osoba koje nisu bolesne”[62]. U istoj publikaciji WHO-a stajalo je da „maske od tkanine (npr. pamuka ili gaze) nisu preporučljive ni u kojim okolnostima”[63]. Suprotno tome, u kasnijoj publikaciji WHO-a tvrdi se da je korištenje maski od tkanine (polipropilena, pamuka, poliestera, celuloze, gaze ili svile) praksa za sve zajednice, radi „sprječavanja da zaraženi nositelj prenese virus na druge, ili zaštite zdravog nositelja od zaraze (prevencija)”[64]. Ista je publikacija proturječila samoj sebi tvrdeći da zbog slabije filtracije, prozračnost i ukupne performanse maski od tkanine, korištenje maski od tkanih tkanina poput platna, i/ili od netkanih tkanina, treba uzimati u obzir samo kod zaraženih osoba, a ne za prevenciju kod asimptomatičnih pojedinaca[65]. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (Center for Disease Control and Prevention, CDC) donio je slične preporuke, izjavivši da samo simptomatične osobe trebaju razmotriti nošenje maski, dok se to asimptomatičnim pojedincima ne preporučuje[66]. U skladu s CDC-om, klinički znanstvenici s Odjela za zarazne bolesti i mikrobiologiju u Australiji savjetuju da zdravstveni djelatnici ne nose maske, tvrdeći da nema opravdanja za takvu praksu ako se tako može ugroziti normalan i brižan odnos između pacijenata i medicinskog osoblja[67]. Usto, iz WHO-a su više puta ponavljali da „trenutno nema izravnih dokaza (iz studija o COVID-u-19) o učinkovitosti nošenja maski kod zdravih ljudi u zajednici, kako bi se spriječila infekcija respiratornim virusima, uključujući COVID-19”[68]. Unatoč tim kontroverzama, moguće opasnosti i rizici od nošenja maski bili su jasno izneseni. One su uključivale samokontaminaciju zbog nečistih ruku, ili nemijenjanja kad je maska mokra, prljava ili oštećena, pojavu lezija na koži lica, iritativnog dermatitisa, ili pogoršanja akni, i psihološke nelagode. Ranjive populacije, poput ljudi s poremećajima duševnog zdravlja, razvojnim invaliditetom, slušnim problemima, onih koji žive u vrućem i vlažnom okolišu, djece, i pacijenata s respiratornim bolestima, izložene su velikom zdravstvenom riziku – komplikacijama i šteti[69].
Fiziološki učinci nošenja maski
Nošenje maske mehanički ograničava disanje povećavajući otpor kretanja zraka tijekom procesa udisanja i izdisanja[70] [71]. Iako povremeno (nekoliko puta tjedno) i repetitivno (10-15 udisaja u 2-4 serije) povećanje otpora pri disanju može biti adaptivno za jačanje dišnih mišića[72] [73], produljeni i trajni učinak nošenja maski je maladaptivan i može biti štetan po zdravlje[74] [75] [76]. U normalnim uvjetima na razini mora zrak sadrži 20,93 % kisika i 0,03 % ugljikovog dioksida, što omogućava djelomične pritiske od 100 mmHg i 40 mmHg za te plinove u arterijskoj krvi. Te koncentracije plinova značajno su se promijenile kad se disalo kroz masku. Zatočeni zrak što je ostao između usta, nosa i maske stalno se ponovno udiše i izdiše, a sadrži nisku koncentraciju kisika i visoku koncentraciju ugljikovog dioksida, što uzrokuje hipoksemiju i hiperkapniju[77] [78] [79] [80] [81]. Ozbiljna hipoksemija može izazvati i kardiopulmonalne i neurološke komplikacije, i smatra se važnim kliničkim znakom u kardiopulmonalnoj medicini[82] [83] [84] [85] [86] [87]. Nizak udio kisika u arterijskoj krvi može uzrokovati miokardijalnu ishemiju, ozbiljne aritmije, disfunkciju desnog ili lijevog ventrikula, vrtoglavicu, nizak tlak, sinkopu i visoki plućni tlak[88]. Kronična slabija hipoksemija i hiperkapnija kao posljedica korištenja maske može uzrokovati pogoršanje postojećih kardiopulmonalnih, metaboličkih, vaskularnih i neuroloških stanja[89] [90] [91] [92] [93] [94]. U Tablici 1 sažeti su fiziološki i psihološki učinci nošenja maski te njihove moguće dugoročne posljedice po zdravlje.
Tablica 1
Fiziološki i psihološki učinci nošenja maske te njihove moguće posljedice po zdravlje.
| Fiziološki učinci | Psihološki učinak | Posljedice po zdravlje |
| · hipoksemija
· hiperkapnija · zadihanost · povećanje koncentracije laktata · smanjenje razine pH · acidoza · toksičnost · upala · samokontaminacija · povećanje razine hormona stresa (adrenalina, noradrenalina i kortizola) · povećanje napetosti mišića · imunosupresija · |
· aktivacija reakcije na stres „borba ili bijeg”
· stanje kroničnog stresa · strah · poremećaji raspoloženja · nesanica · umor · umanjena kognitivna sposobnost
|
· povećana predispozicija za virusne i zarazne bolesti
· glavobolje · anksioznost · depresija · visoki krvni tlak · kardiovaskularne bolestima · rak · dijabetes · Alzheimerova bolest · pogoršanje postojećih stanja i bolesti · ubrzan proces starenja · pogoršavanje zdravlja · prerana smrt |
Pored hipoksije i hiperkapnije, disanje kroz masku zadržava komponente bakterija i mikroba na unutarnjem i vanjskom sloju maske. Te toksične komponente stalno se ponovno udišu, što uzrokuje samokontaminaciju. Disanje kroz maske također povećava temperaturu i vlagu u prostoru između usta i maske, uzrokujući ispuštanje toksičnih čestica iz materijala maske[95] [96] [97] [98] [99] [100]. Sustavnim pregledom literature procijenjeno je da razine kontaminacije aerosolima na maskama uključuju 13 do 202 549 različitih virusa[101]. Ponovno udisanje kontaminiranog zraka s visokim koncentracijama bakterijskih i toksičnih čestica, uz nisku razinu kisika i visoku razinu ugljikovog dioksida, trajno remeti homeostazu (ravnotežu fizioloških funkcija u organizmu, op. prev.), što uzrokuje autotoksičnost i imunosupresiju[102] [103] [104] [105] [106] [107].
Studija na 39 pacijenata s bolestima bubrega pokazala je da nošenje N95 maske za vrijeme hemodijalize značajno smanjuje djelomični arterijski pritisak kisika (s PaO2 101.7 na 92.7 mm Hg), povećani broj udisaja (sa16,8 na 18,8 udisaja/min), i povećava pojavu nelagode u prsima i respiratornog distresa[108]. U Standardima za zaštitu disanja iz Uprave za zaštitu na radu i zdravlje radnika američkog Ministarstva rada tvrdi se da se udisanje zraka s koncentracijom kisika ispod 19,5 % smatra manjkom kisika, što uzrokuje štetne fiziološke i zdravstvene posljedice. One uključuju ubrzano disanje, ubrzane otkucaje srca, i kognitivne poremećaje vezane uz razmišljanje i koordinaciju[109]. Kronično stanje blage hipoksije i hiperkapnije pokazalo se primarnim mehanizmom za razvijanje kognitivne disfunkcije, na temelju studija na životinjama i studija na pacijentima s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća[110].
Štetni fiziološki učinci potvrđeni su u studiji na 53 kirurga, gdje se kirurška maska koristila za vrijeme zahtjevne operacije. Nakon 60 minuta nošenja maske, zasićenost kisikom pala je za više od 1 %, a otkucaji srca porasli su za približno pet otkucaja/min[111]. U drugoj studiji, među 158 zdravstvenih radnika koji su koristili osobnu zaštitnu opremu, najviše N95 maske, stoji da je 81 % (128 radnika) počelo dobivati još više glavobolja tijekom smjene jer su maske postale obvezne zbog izbijanja COVID-a-19. Kod onih koji su koristili N95 masku više od četiri sata dnevno, vjerojatnost dobivanja glavobolje tijekom smjene bila je približno četiri puta veća [omjer vjerojatnosti = 3,91, 95 % CI (1,35–11,31) p = 0,012], a 82,2 % nositelja N95 maske dobilo je glavobolju već unutar ≤10 i do 50 minuta[112].
Što se tiče maski od platna, RCT s nastavkom od četiri tjedna usporedio je učinak maske od platna s medicinskim maskama i s nenošenjem maski na učestalost pojavljivanja kliničke respiratorne bolesti, bolesti slične gripi i laboratorijski potvrđene virusne respiratorne infekcije među 1607 sudionika iz 14 bolnica[113]. Rezultati su pokazali da nije bilo razlike između nošenja platnene maske, medicinske maske i nenošenja maske kod učestalosti pojavljivanja kliničkih respiratornih bolesti i laboratorijski potvrđenih virusnih respiratornih infekcija. No uočen je velik štetan učinak, s više od 13 puta većim rizikom [relativni rizik = 13,25 95 % CI (1,74 do 100.97)] kod bolesti sličnih gripi među onima koji su nosili platnene maske[114]. U studiji je zaključeno da platnene maske imaju značajne zdravstvene i sigurnosne probleme, uključujući zadržavanje vlage, ponovno korištenje, slabu filtraciju i povećan rizik od infekcije, što je preporuka protiv korištenja platnenih maski[115].
Psihološki učinci korištenja maski
U psihološkom smislu, nošenje maski ima veoma negativan učinak na nositelja i na osobu u njihovoj blizini. Kompromitirano je temeljno povezivanje osobe s osobom uz pomoć izraza lica, i donekle se eliminira identitet osobe[116] [117] [118]. Ti dehumanizirajući činovi djelomično brišu jedinstvenost i individualnost osobe koja nosi masku, ali i osobe pored njih[119]. Društvena povezanost i odnosi temeljne su ljudske potrebe, koje od rođenja imaju svi ljudi, a smanjenje međuljudske povezanosti povezano je s lošim duševnim i tjelesnim zdravljem[120] [121]. Unatoč napretku tehnologije i globalizacije, koji je trebao ojačati društvenu povezanost, znanstvena otkrića pokazuju da su ljudi postali su sve više društveno izolirani, i da se usamljenost povećala za posljednjih nekoliko desetljeća[122] [123]. Slaba društvena povezanost blisko je povezana s izolacijom i usamljenošću, uzevši u obzir značajne čimbenike rizika vezane uz zdravlje[124] [125] [126] [127].
Meta-analiza 91 studije na oko 400 000 ljudi pokazala je povećanje od 13 % moralnog rizika među ljudima s niskom učestalošću kontakata u usporedbi s čestom učestalošću kontakata[128]. Druga meta-analiza 148 drugih studija (308 849 sudionika) pokazala je da su slabi društveni odnosi povezani sa za 50 % povećanim rizikom od smrti. Ljudi koji su bili društveno izolirani ili su postali usamljeni imali su za 45 % i 40 % povećan rizik od smrti. Ta otkrića bila su dosljedna u svim dobima, oba spola, svim početnim zdravstvenim statusima, uzroku smrti i razdobljima nastavka praćenja[129]. Važno je da je povećan rizik od smrti pokazao se usporedivim s rizikom pušenja i s povećanjem dobro poznatih čimbenika rizika, poput gojaznosti i tjelesne neaktivnosti[130]. Sveobuhvatni pregled 40 sustavnih pregleda, uključujući 10 meta-analiza, pokazalo je da su kompromitirani društveni odnosi povezani s povećanim rizikom smrti od svih uzroka, depresije, anksioznosti, suicida, raka, i fizičkih bolesti općenito[131].
Kako smo opisali prije, nošenje maski uzrokuje stanja hipoksije i hiperkapnije, koja konstantno remete normalnu homeostazu, i aktiviraju reakciju na stres „borba ili bijeg”, važan mehanizam preživljavanja u ljudskom tijelu[132] [133] [134]. Akutna reakcija na stres uključuje aktivaciju živčanog, endokrinog, kardiovaskularnog i imunološkog sustava[135] [136] [137] [138]. One uključuju aktivaciju limbičkog dijela mozga, ispuštanje hormona stresa (adrenalina, noradrenalina i kortizola), promjene distribucije protoka krvi (vazodilataciju perifernih krvnih sudova i vazokonstrikciju visceralnih krvnih sudova) te aktivaciju reakcije imunološkog sustava (izlučivanje makrofaga i prirodnih stanica-ubojica)[139] [140]. Susretanje ljudi koji nose maske aktivira urođenu emociju stresa i straha, koja je ključna za sve ljude u opasnosti ili u situacijama koje ugrožavaju život, poput smrti, ili nepoznatih ili nepredvidljivih ishoda. Dok je akutna reakcija na stres (sekunde i minute) adaptivna reakcija na izazove, i dio je mehanizma preživljavanja, kronično i trajno stanje stresa i straha je maladaptivno, i ima štetne učinke na fizičko i mentalno zdravlje. Ponavljana ili stalno aktivirana reakcija stresa i straha uzrokuje da tijelo funkcionira na razini preživljavanja, kada se stalno povisuje krvni tlak, događaju se upalna stanja i imunosupresija[141] [142].
Dugoročne zdravstvene posljedice nošenja maski
Dugoročna praksa nošenja maski ima velik potencijal za strašne posljedice po zdravlje. Trajno stanje hipoksije i hiperkapnije ugrožava normalnu fiziološku i psihološku ravnotežu, ugrožava zdravlje i pogoršava postojeće kronične bolesti[143] [144] [145] [146] [147] [148] [149] [150]. Na primjer, ishemična srčana bolest uzrokovana štetom od hipoksije na miokardu najčešći je oblik kardiovaskularne bolesti, i najčešći je uzrok smrti na svijetu (44 % svih neprenosivih bolesti), sa 17,9 milijuna smrti u 2016. godini[151]. Hipoksija ima veliku ulogu i kod raka[152]. Stanična hipoksija ima snažno mehanicističko svojstvo kod započinjanja raka, napredovanja, metastaziranja i predviđanja kliničkih ishoda, i obično uzrokuje manju stopu preživljavanja kod pacijenata s rakom. Većina solidnih tumora uzrokuje neki stupanj hipoksije, što je neovisni pokazatelj agresivnije bolesti, otpora na terapije na rak, i lošijih kliničkih ishoda[153] [154]. Napomenimo da je rak jedan od glavnih uzroka smrti na svijetu, s procijenjenih više od 18 milijuna novih dijagnosticiranih slučajeva, i 9,6 milijuna smrti vezanih uz rak u 2018. godini[155].
S obzirom na duševno zdravlje, globalne procjene pokazuju da će COVID-19 uzrokovati katastrofu zbog kolateralne psihološke štete, poput karantena, blokada, nezaposlenosti, gospodarskoga kolapsa, društvene izolacije, nasilja i suicida[156] [157] [158]. Kronični stres, uz hipoksična i hiperkapnijska stanja, remeti ravnotežu u tijelu, i može uzrokovati glavobolje, umor, probleme sa želucem, napetost u mišićima, poremećaje raspoloženja, nesanicu i ubrzano starenje[159] [160] [161] [162] [163]. To stanje – u kojem se potiskuje imunološki sustav, koji štiti tijelo od virusa i bakterija, smanjuje se kognitivna funkcija, stvaraju se novi i ubrzavaju postojeći zdravstveni problemi, uključujući visoki tlak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, rak, Alzheimerovu bolest, sve veću anksioznost i depresivna stanja – uzrokuje društvenu izolaciju i usamljenost, i povećava rizik od prerane smrti[164] [165] [166] [167] [168].
Zaključak
Postojeći znanstveni dokazi dovode u pitanje sigurnost i učinkovitost nošenja maski kao preventivne intervencije za COVID-19. Podaci daju naslutiti da ni medicinske ni nemedicinske maske nisu učinkovite pri blokiranju prenošenja s čovjeka na čovjeka virusnih i zaraznih bolesti, poput SARS-CoV-2 i COVID-a-19, što je argument protiv korištenja maski. Pokazalo se da nošenje maski ima značajne štetne fiziološke i psihološke učinke. Oni uključuju hipoksiju, hiperkapniju, zadihanost, povećani aciditet i toksičnost, aktivaciju reakcije straha i stresa, porast razine hormona stresa, imunosupresiju, umor, glavobolje, opadanje kognitivnih sposobnosti, predispoziciju za virusne i zarazne bolesti, kronični stres, anksioznost i depresiju. Dugoročne posljedice nošenja maski mogu uzrokovati pogoršanje zdravlja, razvijanje i napredovanje kroničnih bolesti, i preranu smrt. Vlade, donositelji politika i zdravstvene organizacije trebaju primijeniti kvalitetan i na znanstvenim dokazima utemeljen pristup nošenju maski onda kada se smatra da je to preventivna intervencija radi zdravlja javnosti.
Prijevod: Ana Naletilić
[1] Fisher E.M., Noti J.D., Lindsley W.G., Blachere F.M., Shaffer R.E. Validation and application of models to predict facemask influenza contamination in healthcare settings. Risk Anal. 2014;34:1423–1434. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[2] Fisher E.M., Noti J.D., Lindsley W.G., Blachere F.M., Shaffer R.E. Validation and application of models to predict facemask influenza contamination in healthcare settings. Risk Anal. 2014;34:1423–1434. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[3] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[4] Fisher E.M., Noti J.D., Lindsley W.G., Blachere F.M., Shaffer R.E. Validation and application of models to predict facemask influenza contamination in healthcare settings. Risk Anal. 2014;34:1423–1434. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[5] Fisher E.M., Noti J.D., Lindsley W.G., Blachere F.M., Shaffer R.E. Validation and application of models to predict facemask influenza contamination in healthcare settings. Risk Anal. 2014;34:1423–1434. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[6] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[7] Sohrabi C., Alsafi Z., O’Neill N., Khan M., Kerwan A., Al-Jabir A. World Health Organization declares global emergency: A review of the 2019 novel coronavirus (COVID-19) Int J Surg. 2020;76:71–76. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[8] Worldometer. COVID-19 CORONAVIRUS PANDEMIC. 2020.
[9] Worldometer. COVID-19 CORONAVIRUS PANDEMIC. 2020.
[10] Fauci A.S., Lane H.C., Redfield R.R. Covid-19 – Navigating the Uncharted. N Engl J Med. 2020;382:1268–1269. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[11] Fauci A.S., Lane H.C., Redfield R.R. Covid-19 – Navigating the Uncharted. N Engl J Med. 2020;382:1268–1269. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[12] Fauci A.S., Lane H.C., Redfield R.R. Covid-19 – Navigating the Uncharted. N Engl J Med. 2020;382:1268–1269. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[13] Shrestha S.S., Swerdlow D.L., Borse R.H., Prabhu V.S., Finelli L., Atkins C.Y. Estimating the burden of 2009 pandemic influenza A (H1N1) in the United States (April 2009-April 2010) Clin Infect Dis. 2011;52(Suppl 1):S75–S82. [PubMed] [Google Scholar]
[14] Thompson W.W., Weintraub E., Dhankhar P., Cheng P.Y., Brammer L., Meltzer M.I. Estimates of US influenza-associated deaths made using four different methods. Influenza Other Respir Viruses. 2009;3:37–49. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[15] Centers for Disease, C., Prevention. Estimates of deaths associated with seasonal influenza — United States, 1976-2007. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2010,59:1057-62. [PubMed]
[16] Sohrabi C., Alsafi Z., O’Neill N., Khan M., Kerwan A., Al-Jabir A. World Health Organization declares global emergency: A review of the 2019 novel coronavirus (COVID-19) Int J Surg. 2020;76:71–76. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[17] Richardson S., Hirsch J.S., Narasimhan M., Crawford J.M., McGinn T., Davidson K.W. Presenting Characteristics, Comorbidities, and Outcomes Among 5700 Patients Hospitalized With COVID-19 in the New York City Area. JAMA. 2020 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[18] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[19] American College of Sports Medicine . Sixth ed. Lippincott Wiliams & Wilkins; Baltimore: 2010. ACSM’s Resource Manual for Guidelines for Exercise Testing and Priscription. [Google Scholar]
[20] Farrell P.A., Joyner M.J., Caiozzo V.J. second edition. Lippncott Williams & Wilkins; Baltimore: 2012. ACSM’s Advanced Exercise Physiology. [Google Scholar]
[21] Kenney W.L., Wilmore J.H., Costill D.L. 5th ed. Human Kinetics; Champaign, IL: 2012. Physiology of sport and exercise. [Google Scholar]
[22] World Health Organization. Advice on the use of masks in the community, during home care and in health care settings in the context of the novel coronavirus (2019-nCoV) outbreak. Geneva, Switzerland; 2020.
[23] American College of Sports Medicine . Sixth ed. Lippincott Wiliams & Wilkins; Baltimore: 2010. ACSM’s Resource Manual for Guidelines for Exercise Testing and Priscription. [Google Scholar]
[24] Sperlich B., Zinner C., Hauser A., Holmberg H.C., Wegrzyk J. The Impact of Hyperoxia on Human Performance and Recovery. Sports Med. 2017;47:429–438. [PubMed] [Google Scholar]
[25] Wiersinga W.J., Rhodes A., Cheng A.C., Peacock S.J., Prescott H.C. Pathophysiology, Transmission, Diagnosis, and Treatment of Coronavirus Disease 2019 (COVID-19): A Review. JAMA. 2020 [PubMed] [Google Scholar]
[26] Zhu N., Zhang D., Wang W., Li X., Yang B., Song J. A Novel Coronavirus from Patients with Pneumonia in China, 2019. N Engl J Med. 2020;382:727–733. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[27] Poston J.T., Patel B.K., Davis A.M. Management of Critically Ill Adults With COVID-19. JAMA. 2020 [PubMed] [Google Scholar]
[28] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[29] World Health Organization. Advice on the use of masks in the community, during home care and in health care settings in the context of the novel coronavirus (2019-nCoV) outbreak. Geneva, Switzerland; 2020.
[30] MacIntyre C.R., Seale H., Dung T.C., Hien N.T., Nga P.T., Chughtai A.A. A cluster randomised trial of cloth masks compared with medical masks in healthcare workers. BMJ open. 2015;5 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[31] Farrell P.A., Joyner M.J., Caiozzo V.J. second edition. Lippncott Williams & Wilkins; Baltimore: 2012. ACSM’s Advanced Exercise Physiology. [Google Scholar]
[32] Kenney W.L., Wilmore J.H., Costill D.L. 5th ed. Human Kinetics; Champaign, IL: 2012. Physiology of sport and exercise. [Google Scholar]
[33] American College of Sports Medicine . Sixth ed. Lippincott Wiliams & Wilkins; Baltimore: 2010. ACSM’s Resource Manual for Guidelines for Exercise Testing and Priscription. [Google Scholar]
[34] Patil K.D., Halperin H.R., Becker L.B. Cardiac arrest: resuscitation and reperfusion. Circ Res. 2015;116:2041–2049. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[35] Hazinski M.F., Nolan J.P., Billi J.E., Bottiger B.W., Bossaert L., de Caen A.R. Part 1: Executive summary: 2010 International Consensus on Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care Science With Treatment Recommendations. Circulation. 2010;122:S250–S275. [PubMed] [Google Scholar]
[36] Kleinman M.E., Goldberger Z.D., Rea T., Swor R.A., Bobrow B.J., Brennan E.E. American Heart Association Focused Update on Adult Basic Life Support and Cardiopulmonary Resuscitation Quality: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care. Circulation. 2018;137:e7–e13. [PubMed] [Google Scholar]
[37] Patil K.D., Halperin H.R., Becker L.B. Cardiac arrest: resuscitation and reperfusion. Circ Res. 2015;116:2041–2049. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[38] Hazinski M.F., Nolan J.P., Billi J.E., Bottiger B.W., Bossaert L., de Caen A.R. Part 1: Executive summary: 2010 International Consensus on Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care Science With Treatment Recommendations. Circulation. 2010;122:S250–S275. [PubMed] [Google Scholar]
[39] Kleinman M.E., Goldberger Z.D., Rea T., Swor R.A., Bobrow B.J., Brennan E.E. American Heart Association Focused Update on Adult Basic Life Support and Cardiopulmonary Resuscitation Quality: An Update to the American Heart Association Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiovascular Care. Circulation. 2018;137:e7–e13. [PubMed] [Google Scholar]
[40] Lurie K.G., Nemergut E.C., Yannopoulos D., Sweeney M. The Physiology of Cardiopulmonary Resuscitation. Anesth Analg. 2016;122:767–783. [PubMed] [Google Scholar]
[41] Chandrasekaran B., Fernandes S. “Exercise with facemask; Are we handling a devil’s sword?” – A physiological hypothesis. Med Hypotheses. 2020;144 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[42] American College of Sports Medicine . Sixth ed. Lippincott Wiliams & Wilkins; Baltimore: 2010. ACSM’s Resource Manual for Guidelines for Exercise Testing and Priscription. [Google Scholar]
[43] Farrell P.A., Joyner M.J., Caiozzo V.J. second edition. Lippncott Williams & Wilkins; Baltimore: 2012. ACSM’s Advanced Exercise Physiology. [Google Scholar]
[44] Kenney W.L., Wilmore J.H., Costill D.L. 5th ed. Human Kinetics; Champaign, IL: 2012. Physiology of sport and exercise. [Google Scholar]
[45] Wiersinga W.J., Rhodes A., Cheng A.C., Peacock S.J., Prescott H.C. Pathophysiology, Transmission, Diagnosis, and Treatment of Coronavirus Disease 2019 (COVID-19): A Review. JAMA. 2020 [PubMed] [Google Scholar]
[46] Zhu N., Zhang D., Wang W., Li X., Yang B., Song J. A Novel Coronavirus from Patients with Pneumonia in China, 2019. N Engl J Med. 2020;382:727–733. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[47] Konda A., Prakash A., Moss G.A., Schmoldt M., Grant G.D., Guha S. Aerosol Filtration Efficiency of Common Fabrics Used in Respiratory Cloth Masks. ACS Nano. 2020;14:6339–6347. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[48] Wiersinga W.J., Rhodes A., Cheng A.C., Peacock S.J., Prescott H.C. Pathophysiology, Transmission, Diagnosis, and Treatment of Coronavirus Disease 2019 (COVID-19): A Review. JAMA. 2020 [PubMed] [Google Scholar]
[49] Zhu N., Zhang D., Wang W., Li X., Yang B., Song J. A Novel Coronavirus from Patients with Pneumonia in China, 2019. N Engl J Med. 2020;382:727–733. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[50] Konda A., Prakash A., Moss G.A., Schmoldt M., Grant G.D., Guha S. Aerosol Filtration Efficiency of Common Fabrics Used in Respiratory Cloth Masks. ACS Nano. 2020;14:6339–6347. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[51] Konda A., Prakash A., Moss G.A., Schmoldt M., Grant G.D., Guha S. Aerosol Filtration Efficiency of Common Fabrics Used in Respiratory Cloth Masks. ACS Nano. 2020;14:6339–6347. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[52] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[53] Konda A., Prakash A., Moss G.A., Schmoldt M., Grant G.D., Guha S. Aerosol Filtration Efficiency of Common Fabrics Used in Respiratory Cloth Masks. ACS Nano. 2020;14:6339–6347. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[54] Leung N.H.L., Chu D.K.W., Shiu E.Y.C., Chan K.H., McDevitt J.J., Hau B.J.P. Respiratory virus shedding in exhaled breath and efficacy of face masks. Nat Med. 2020;26:676–680. [PubMed] [Google Scholar]
[55] Leung N.H.L., Chu D.K.W., Shiu E.Y.C., Chan K.H., McDevitt J.J., Hau B.J.P. Respiratory virus shedding in exhaled breath and efficacy of face masks. Nat Med. 2020;26:676–680. [PubMed] [Google Scholar]
[56] Gao M., Yang L., Chen X., Deng Y., Yang S., Xu H. A study on infectivity of asymptomatic SARS-CoV-2 carriers. Respir Med. 2020;169 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[57] Smith J.D., MacDougall C.C., Johnstone J., Copes R.A., Schwartz B., Garber G.E. Effectiveness of N95 respirators versus surgical masks in protecting health care workers from acute respiratory infection: a systematic review and meta-analysis. CMAJ. 2016;188:567–574. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[58] Smith J.D., MacDougall C.C., Johnstone J., Copes R.A., Schwartz B., Garber G.E. Effectiveness of N95 respirators versus surgical masks in protecting health care workers from acute respiratory infection: a systematic review and meta-analysis. CMAJ. 2016;188:567–574. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[59] Chou R., Dana T., Jungbauer R., Weeks C., McDonagh M.S. Masks for Prevention of Respiratory Virus Infections, Including SARS-CoV-2, in Health Care and Community Settings: A Living Rapid Review. Ann Intern Med. 2020 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[60] Chu D.K., Akl E.A., Duda S., Solo K., Yaacoub S., Schunemann H.J. Physical distancing, face masks, and eye protection to prevent person-to-person transmission of SARS-CoV-2 and COVID-19: a systematic review and meta-analysis. Lancet. 2020;395:1973–1987. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[61] Chu D.K., Akl E.A., Duda S., Solo K., Yaacoub S., Schunemann H.J. Physical distancing, face masks, and eye protection to prevent person-to-person transmission of SARS-CoV-2 and COVID-19: a systematic review and meta-analysis. Lancet. 2020;395:1973–1987. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[62] World Health Organization. Advice on the use of masks in the community, during home care and in health care settings in the context of the novel coronavirus (2019-nCoV) outbreak. Geneva, Switzerland; 2020.
[63] World Health Organization. Advice on the use of masks in the community, during home care and in health care settings in the context of the novel coronavirus (2019-nCoV) outbreak. Geneva, Switzerland; 2020.
[64] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[65] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[66] Center for Disease Control and Prevention. Implementation of Mitigation Strategies for Communities with Local COVID-19 Transmission. Atlanta, Georgia; 2020.
[67] Isaacs D., Britton P., Howard-Jones A., Kesson A., Khatami A., Marais B. Do facemasks protect against COVID-19? J Paediatr Child Health. 2020;56:976–977. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[68] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[69] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[70] Farrell P.A., Joyner M.J., Caiozzo V.J. second edition. Lippncott Williams & Wilkins; Baltimore: 2012. ACSM’s Advanced Exercise Physiology. [Google Scholar]
[71] Kenney W.L., Wilmore J.H., Costill D.L. 5th ed. Human Kinetics; Champaign, IL: 2012. Physiology of sport and exercise. [Google Scholar]
[72] Laveneziana P., Albuquerque A., Aliverti A., Babb T., Barreiro E., Dres M. ERS statement on respiratory muscle testing at rest and during exercise. Eur Respir J. 2019;53 [PubMed] [Google Scholar]
[73] American Thoracic Society/European Respiratory, S ATS/ERS Statement on respiratory muscle testing. Am J Respir Crit Care Med. 2002;166:518–624. [PubMed] [Google Scholar]
[74] American College of Sports Medicine . Sixth ed. Lippincott Wiliams & Wilkins; Baltimore: 2010. ACSM’s Resource Manual for Guidelines for Exercise Testing and Priscription. [Google Scholar]
[75] Farrell P.A., Joyner M.J., Caiozzo V.J. second edition. Lippncott Williams & Wilkins; Baltimore: 2012. ACSM’s Advanced Exercise Physiology. [Google Scholar]
[76] Kenney W.L., Wilmore J.H., Costill D.L. 5th ed. Human Kinetics; Champaign, IL: 2012. Physiology of sport and exercise. [Google Scholar]
[77] Kao T.W., Huang K.C., Huang Y.L., Tsai T.J., Hsieh B.S., Wu M.S. The physiological impact of wearing an N95 mask during hemodialysis as a precaution against SARS in patients with end-stage renal disease. J Formos Med Assoc. 2004;103:624–628. [PubMed] [Google Scholar]
[78] United States Department of Labor. Occupational Safety and Health Administration. Respiratory Protection Standard, 29 CFR 1910.134; 2007.
[79] American College of Sports Medicine . Sixth ed. Lippincott Wiliams & Wilkins; Baltimore: 2010. ACSM’s Resource Manual for Guidelines for Exercise Testing and Priscription. [Google Scholar]
[80] Farrell P.A., Joyner M.J., Caiozzo V.J. second edition. Lippncott Williams & Wilkins; Baltimore: 2012. ACSM’s Advanced Exercise Physiology. [Google Scholar]
[81] Kenney W.L., Wilmore J.H., Costill D.L. 5th ed. Human Kinetics; Champaign, IL: 2012. Physiology of sport and exercise. [Google Scholar]
[82] ATS/ACCP Statement on cardiopulmonary exercise testing Am J Respir Crit Care Med. 2003;167:211–277. [PubMed] [Google Scholar]
[83] American College of Sports Medicine . 9th ed. Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins Health; Philadelphia: 2014. ACSM’s guidelines for exercise testing and prescription. [Google Scholar]
[84] Balady G.J., Arena R., Sietsema K., Myers J., Coke L., Fletcher G.F. Clinician’s Guide to cardiopulmonary exercise testing in adults: a scientific statement from the American Heart Association. Circulation. 2010;122:191–225. [PubMed] [Google Scholar]
[85] Ferrazza A.M., Martolini D., Valli G., Palange P. Cardiopulmonary exercise testing in the functional and prognostic evaluation of patients with pulmonary diseases. Respiration. 2009;77:3–17. [PubMed] [Google Scholar]
[86] Fletcher G.F., Ades P.A., Kligfield P., Arena R., Balady G.J., Bittner V.A. Exercise standards for testing and training: a scientific statement from the American Heart Association. Circulation. 2013;128:873–934. [PubMed] [Google Scholar]
[87] Guazzi M., Adams V., Conraads V., Halle M., Mezzani A., Vanhees L. EACPR/AHA Scientific Statement. Clinical recommendations for cardiopulmonary exercise testing data assessment in specific patient populations. Circulation. 2012;126:2261–2274. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[88] Naeije R., Dedobbeleer C. Pulmonary hypertension and the right ventricle in hypoxia. Exp Physiol. 2013;98:1247–1256. [PubMed] [Google Scholar]
[89] ATS/ACCP Statement on cardiopulmonary exercise testing Am J Respir Crit Care Med. 2003;167:211–277. [PubMed] [Google Scholar]
[90] American College of Sports Medicine . 9th ed. Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins Health; Philadelphia: 2014. ACSM’s guidelines for exercise testing and prescription. [Google Scholar]
[91] Balady G.J., Arena R., Sietsema K., Myers J., Coke L., Fletcher G.F. Clinician’s Guide to cardiopulmonary exercise testing in adults: a scientific statement from the American Heart Association. Circulation. 2010;122:191–225. [PubMed] [Google Scholar]
[92] Ferrazza A.M., Martolini D., Valli G., Palange P. Cardiopulmonary exercise testing in the functional and prognostic evaluation of patients with pulmonary diseases. Respiration. 2009;77:3–17. [PubMed] [Google Scholar]
[93] Fletcher G.F., Ades P.A., Kligfield P., Arena R., Balady G.J., Bittner V.A. Exercise standards for testing and training: a scientific statement from the American Heart Association. Circulation. 2013;128:873–934. [PubMed] [Google Scholar]
[94] Guazzi M., Adams V., Conraads V., Halle M., Mezzani A., Vanhees L. EACPR/AHA Scientific Statement. Clinical recommendations for cardiopulmonary exercise testing data assessment in specific patient populations. Circulation. 2012;126:2261–2274. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[95] Fisher E.M., Noti J.D., Lindsley W.G., Blachere F.M., Shaffer R.E. Validation and application of models to predict facemask influenza contamination in healthcare settings. Risk Anal. 2014;34:1423–1434. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[96] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[97] MacIntyre C.R., Seale H., Dung T.C., Hien N.T., Nga P.T., Chughtai A.A. A cluster randomised trial of cloth masks compared with medical masks in healthcare workers. BMJ open. 2015;5 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[98] Leung N.H.L., Chu D.K.W., Shiu E.Y.C., Chan K.H., McDevitt J.J., Hau B.J.P. Respiratory virus shedding in exhaled breath and efficacy of face masks. Nat Med. 2020;26:676–680. [PubMed] [Google Scholar]
[99] Kao T.W., Huang K.C., Huang Y.L., Tsai T.J., Hsieh B.S., Wu M.S. The physiological impact of wearing an N95 mask during hemodialysis as a precaution against SARS in patients with end-stage renal disease. J Formos Med Assoc. 2004;103:624–628. [PubMed] [Google Scholar]
[100] United States Department of Labor. Occupational Safety and Health Administration. Respiratory Protection Standard, 29 CFR 1910.134; 2007.
[101] Fisher E.M., Noti J.D., Lindsley W.G., Blachere F.M., Shaffer R.E. Validation and application of models to predict facemask influenza contamination in healthcare settings. Risk Anal. 2014;34:1423–1434. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[102] Fisher E.M., Noti J.D., Lindsley W.G., Blachere F.M., Shaffer R.E. Validation and application of models to predict facemask influenza contamination in healthcare settings. Risk Anal. 2014;34:1423–1434. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[103] World Health Organization. Advice on the use of masks in the context of COVID-19. Geneva, Switzerland; 2020.
[104] MacIntyre C.R., Seale H., Dung T.C., Hien N.T., Nga P.T., Chughtai A.A. A cluster randomised trial of cloth masks compared with medical masks in healthcare workers. BMJ open. 2015;5 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[105] Leung N.H.L., Chu D.K.W., Shiu E.Y.C., Chan K.H., McDevitt J.J., Hau B.J.P. Respiratory virus shedding in exhaled breath and efficacy of face masks. Nat Med. 2020;26:676–680. [PubMed] [Google Scholar]
[106] Kao T.W., Huang K.C., Huang Y.L., Tsai T.J., Hsieh B.S., Wu M.S. The physiological impact of wearing an N95 mask during hemodialysis as a precaution against SARS in patients with end-stage renal disease. J Formos Med Assoc. 2004;103:624–628. [PubMed] [Google Scholar]
[107] United States Department of Labor. Occupational Safety and Health Administration. Respiratory Protection Standard, 29 CFR 1910.134; 2007.
[108] Kao T.W., Huang K.C., Huang Y.L., Tsai T.J., Hsieh B.S., Wu M.S. The physiological impact of wearing an N95 mask during hemodialysis as a precaution against SARS in patients with end-stage renal disease. J Formos Med Assoc. 2004;103:624–628. [PubMed] [Google Scholar]
[109] United States Department of Labor. Occupational Safety and Health Administration. Respiratory Protection Standard, 29 CFR 1910.134; 2007.
[110] Zheng G.Q., Wang Y., Wang X.T. Chronic hypoxia-hypercapnia influences cognitive function: a possible new model of cognitive dysfunction in chronic obstructive pulmonary disease. Med Hypotheses. 2008;71:111–113. [PubMed] [Google Scholar]
[111] Beder A., Buyukkocak U., Sabuncuoglu H., Keskil Z.A., Keskil S. Preliminary report on surgical mask induced deoxygenation during major surgery. Neurocirugia (Astur) 2008;19:121–126. [PubMed] [Google Scholar]
[112] Ong J.J.Y., Bharatendu C., Goh Y., Tang J.Z.Y., Sooi K.W.X., Tan Y.L. Headaches Associated With Personal Protective Equipment – A Cross-Sectional Study Among Frontline Healthcare Workers During COVID-19. Headache. 2020;60:864–877. [PubMed] [Google Scholar]
[113] MacIntyre C.R., Seale H., Dung T.C., Hien N.T., Nga P.T., Chughtai A.A. A cluster randomised trial of cloth masks compared with medical masks in healthcare workers. BMJ open. 2015;5 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[114] MacIntyre C.R., Seale H., Dung T.C., Hien N.T., Nga P.T., Chughtai A.A. A cluster randomised trial of cloth masks compared with medical masks in healthcare workers. BMJ open. 2015;5 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[115] MacIntyre C.R., Seale H., Dung T.C., Hien N.T., Nga P.T., Chughtai A.A. A cluster randomised trial of cloth masks compared with medical masks in healthcare workers. BMJ open. 2015;5 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[116] Schneiderman N., Ironson G., Siegel S.D. Stress and health: psychological, behavioral, and biological determinants. Annu Rev Clin Psychol. 2005;1:607–628. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[117] Thoits P.A. Stress and health: major findings and policy implications. J Health Soc Behav. 2010;51(Suppl):S41–S53. [PubMed] [Google Scholar]
[118] Haslam N. Dehumanization: an integrative review. Pers Soc Psychol Rev. 2006;10:252–264. [PubMed] [Google Scholar]
[119] Haslam N. Dehumanization: an integrative review. Pers Soc Psychol Rev. 2006;10:252–264. [PubMed] [Google Scholar]
[120] Cohen S. Social relationships and health. Am Psychol. 2004;59:676–684. [PubMed] [Google Scholar]
[121] Leigh-Hunt N., Bagguley D., Bash K., Turner V., Turnbull S., Valtorta N. An overview of systematic reviews on the public health consequences of social isolation and loneliness. Public Health. 2017;152:157–171. [PubMed] [Google Scholar]
[122] Cohen S. Social relationships and health. Am Psychol. 2004;59:676–684. [PubMed] [Google Scholar]
[123] Holt-Lunstad J., Smith T.B., Layton J.B. Social relationships and mortality risk: a meta-analytic review. PLoS Med. 2010;7 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[124] Cohen S. Social relationships and health. Am Psychol. 2004;59:676–684. [PubMed] [Google Scholar]
[125] Leigh-Hunt N., Bagguley D., Bash K., Turner V., Turnbull S., Valtorta N. An overview of systematic reviews on the public health consequences of social isolation and loneliness. Public Health. 2017;152:157–171. [PubMed] [Google Scholar]
[126] Holt-Lunstad J., Smith T.B., Layton J.B. Social relationships and mortality risk: a meta-analytic review. PLoS Med. 2010;7 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[127] Shor E., Roelfs D.J. Social contact frequency and all-cause mortality: a meta-analysis and meta-regression. Soc Sci Med. 2015;128:76–86. [PubMed] [Google Scholar]
[128] Shor E., Roelfs D.J. Social contact frequency and all-cause mortality: a meta-analysis and meta-regression. Soc Sci Med. 2015;128:76–86. [PubMed] [Google Scholar]
[129] Holt-Lunstad J., Smith T.B., Layton J.B. Social relationships and mortality risk: a meta-analytic review. PLoS Med. 2010;7 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[130] Holt-Lunstad J., Smith T.B., Layton J.B. Social relationships and mortality risk: a meta-analytic review. PLoS Med. 2010;7 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[131] Leigh-Hunt N., Bagguley D., Bash K., Turner V., Turnbull S., Valtorta N. An overview of systematic reviews on the public health consequences of social isolation and loneliness. Public Health. 2017;152:157–171. [PubMed] [Google Scholar]
[132] American College of Sports Medicine . Sixth ed. Lippincott Wiliams & Wilkins; Baltimore: 2010. ACSM’s Resource Manual for Guidelines for Exercise Testing and Priscription. [Google Scholar]
[133] Farrell P.A., Joyner M.J., Caiozzo V.J. second edition. Lippncott Williams & Wilkins; Baltimore: 2012. ACSM’s Advanced Exercise Physiology. [Google Scholar]
[134] Kenney W.L., Wilmore J.H., Costill D.L. 5th ed. Human Kinetics; Champaign, IL: 2012. Physiology of sport and exercise. [Google Scholar]
[135] Schneiderman N., Ironson G., Siegel S.D. Stress and health: psychological, behavioral, and biological determinants. Annu Rev Clin Psychol. 2005;1:607–628. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[136] McEwen B.S. Protective and damaging effects of stress mediators. N Engl J Med. 1998;338:171–179. [PubMed] [Google Scholar]
[137] McEwen B.S. Physiology and neurobiology of stress and adaptation: central role of the brain. Physiol Rev. 2007;87:873–904. [PubMed] [Google Scholar]
[138] Everly G.S., Lating J.M. 4th ed. NY Springer Nature; New York: 2019. A Clinical Guide to the Treatment of the Human Stress Response. [Google Scholar]
[139] Schneiderman N., Ironson G., Siegel S.D. Stress and health: psychological, behavioral, and biological determinants. Annu Rev Clin Psychol. 2005;1:607–628. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[140] Thoits P.A. Stress and health: major findings and policy implications. J Health Soc Behav. 2010;51(Suppl):S41–S53. [PubMed] [Google Scholar]
[141] Schneiderman N., Ironson G., Siegel S.D. Stress and health: psychological, behavioral, and biological determinants. Annu Rev Clin Psychol. 2005;1:607–628. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[142] Thoits P.A. Stress and health: major findings and policy implications. J Health Soc Behav. 2010;51(Suppl):S41–S53. [PubMed] [Google Scholar]
[143] Lurie K.G., Nemergut E.C., Yannopoulos D., Sweeney M. The Physiology of Cardiopulmonary Resuscitation. Anesth Analg. 2016;122:767–783. [PubMed] [Google Scholar]
[144] American College of Sports Medicine . 9th ed. Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins Health; Philadelphia: 2014. ACSM’s guidelines for exercise testing and prescription. [Google Scholar]
[145] Balady G.J., Arena R., Sietsema K., Myers J., Coke L., Fletcher G.F. Clinician’s Guide to cardiopulmonary exercise testing in adults: a scientific statement from the American Heart Association. Circulation. 2010;122:191–225. [PubMed] [Google Scholar]
[146] Naeije R., Dedobbeleer C. Pulmonary hypertension and the right ventricle in hypoxia. Exp Physiol. 2013;98:1247–1256. [PubMed] [Google Scholar]
[147] Schneiderman N., Ironson G., Siegel S.D. Stress and health: psychological, behavioral, and biological determinants. Annu Rev Clin Psychol. 2005;1:607–628. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[148] American College of Sports Medicine . Sixth ed. Lippincott Wiliams & Wilkins; Baltimore: 2010. ACSM’s Resource Manual for Guidelines for Exercise Testing and Priscription. [Google Scholar]
[149] Farrell P.A., Joyner M.J., Caiozzo V.J. second edition. Lippncott Williams & Wilkins; Baltimore: 2012. ACSM’s Advanced Exercise Physiology. [Google Scholar]
[150] Kenney W.L., Wilmore J.H., Costill D.L. 5th ed. Human Kinetics; Champaign, IL: 2012. Physiology of sport and exercise. [Google Scholar]
[151] World Health Organization. World health statistics 2018: monitoring health for the SDGs, sustainable development goals Geneva, Switzerland; 2018.
[152] World Health Organization. World Cancer Report 2014. Lyon; 2014.
[153] Wiggins J.M., Opoku-Acheampong A.B., Baumfalk D.R., Siemann D.W., Behnke B.J. Exercise and the Tumor Microenvironment: Potential Therapeutic Implications. Exerc Sport Sci Rev. 2018;46:56–64. [PubMed] [Google Scholar]
[154] Ashcraft K.A., Warner A.B., Jones L.W., Dewhirst M.W. Exercise as Adjunct Therapy in Cancer. Semin Radiat Oncol. 2019;29:16–24. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[155] Bray F., Ferlay J., Soerjomataram I., Siegel R.L., Torre L.A., Jemal A. Global Cancer Statistics 2018: GLOBOCAN Estimates of Incidence and Mortality Worldwide for 36 Cancers in 185 Countries. CA Cancer J Clin. 2018 [PubMed] [Google Scholar]
[156] Brooks S.K., Webster R.K., Smith L.E., Woodland L., Wessely S., Greenberg N. The psychological impact of quarantine and how to reduce it: rapid review of the evidence. Lancet. 2020;395:912–920. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[157] Galea S., Merchant R.M., Lurie N. The Mental Health Consequences of COVID-19 and Physical Distancing: The Need for Prevention and Early Intervention. JAMA Intern Med. 2020;180:817–818. [PubMed] [Google Scholar]
[158] Izaguirre-Torres D., Siche R. Covid-19 disease will cause a global catastrophe in terms of mental health: A hypothesis. Med Hypotheses. 2020;143 [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[159] Schneiderman N., Ironson G., Siegel S.D. Stress and health: psychological, behavioral, and biological determinants. Annu Rev Clin Psychol. 2005;1:607–628. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[160] Thoits P.A. Stress and health: major findings and policy implications. J Health Soc Behav. 2010;51(Suppl):S41–S53. [PubMed] [Google Scholar]
[161] Kudielka B.M., Wust S. Human models in acute and chronic stress: assessing determinants of individual hypothalamus-pituitary-adrenal axis activity and reactivity. Stress. 2010;13:1–14. [PubMed] [Google Scholar]
[162] Morey J.N., Boggero I.A., Scott A.B., Segerstrom S.C. Current Directions in Stress and Human Immune Function. Curr Opin Psychol. 2015;5:13–17. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[163] Sapolsky R.M., Romero L.M., Munck A.U. How do glucocorticoids influence stress responses? Integrating permissive, suppressive, stimulatory, and preparative actions. Endocr Rev. 2000;21:55–89. [PubMed] [Google Scholar]
[164] Schneiderman N., Ironson G., Siegel S.D. Stress and health: psychological, behavioral, and biological determinants. Annu Rev Clin Psychol. 2005;1:607–628. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]
[165] Thoits P.A. Stress and health: major findings and policy implications. J Health Soc Behav. 2010;51(Suppl):S41–S53. [PubMed] [Google Scholar]
[166] Leigh-Hunt N., Bagguley D., Bash K., Turner V., Turnbull S., Valtorta N. An overview of systematic reviews on the public health consequences of social isolation and loneliness. Public Health. 2017;152:157–171. [PubMed] [Google Scholar]
[167] Everly G.S., Lating J.M. 4th ed. NY Springer Nature; New York: 2019. A Clinical Guide to the Treatment of the Human Stress Response. [Google Scholar]
[168] Morey J.N., Boggero I.A., Scott A.B., Segerstrom S.C. Current Directions in Stress and Human Immune Function. Curr Opin Psychol. 2015;5:13–17. [PMC free article] [PubMed] [Google Scholar]