Papa Franjo poziva na „globalnu vlast” i „cijepljenje za sve” u pismu globalističkom financijskom sastanku na vrhu

Posted by

Vatikan, 8. travnja, 2021. (LifeSiteNews) – Papa Franjo obratio se Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu na njihovom proljetnom sastanku, pozivajući na „globalnu vlast” zbog COVID-a-19, snažno se zalažući za cijepljenje za sve, i žaleći se na „ekološki dug”, koji dugujemo „samoj prirodi”.

Njegovo je pismo najnovije u nizu nedavnih djela kojima se Papa približio globalnim korporacijama predanima antikatoličkim agendama.

Pismo je isporučio kardinal Peter Turkson, predstojnik Dikasterija Svete Stolice za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, na proljetni sastanak u 2021. Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji se trenutno održava preko interneta od 5. do 11. travnja.

Pismo je datirano 4. travnja, i u njemu se Bog spominje samo jednom, u posljednjem retku.

Umjesto na Boga, Papa se usredotočio na pozivanje na globalnu vladu, koja bi svijetu nametnula novi društveni poredak, utemeljen na politikama o klimatskim promjenama i na cijepljenju za sve.

 

„Globalna vlast”

Pozivajući se na „pandemiju COVID-a-19”, Papa je izjavio da je svijet prisiljen „suočiti se s nizom ozbiljnih i međusobno povezanih socioekonomskih, ekoloških i političkih kriza”.

Takve međusobno povezane krize, istaknuo je pred Svjetskom bankom i MMF-om, nadajući se da će njihovi sastanci osigurati temelj za ponovni poredak svjetskih poslova: „Nadam se da će vaše rasprave doprinijeti modelu ‘oporavka’ koji će moći stvoriti nova, inkluzivnija i održivija rješenja za potporu realne ekonomije, koja će pomoći pojedincima i zajednicama da ostvare svoje najdublje težnje i sveopće zajedničko dobro.”

Papa je ponovio tvrdnju da je COVID pokazao da se „nitko ne spašava sam”, i da se zato moraju osmisliti „novi i kreativni oblici društvenog, političkog i gospodarskog sudjelovanja”.

Citirajući svoju najnoviju encikliku Fratelli Tutti, koju je nadbiskup Carlo Maria Viganò opisao kao bogohulnu, Papa je spomenuo povjerenje kao „kamen temeljac svih odnosa”, točku za koju smatra da Svjetska banka i MMF dobro poznaju jer su „stručnjaci za financije i ekonomiju”.

Potaknuo je dva financijska diva na održavanje takvih odnosa i uključivanje u „izgradnju mostova i zamišljanje dugoročnih inkluzivnih projekata”.

Papa je također ponovio svoj česti poziv na promjenu paradigme u globalnoj politici, govoreći: „Ostaje hitna potreba za globalnim planom kojim se mogu stvoriti nove ili regenerirati postojeće institucije, posebno institucije globalnog upravljanja, i pomoći izgraditi novu mrežu međunarodnih odnosa za unaprjeđivanje cjelovitog ljudskog razvoja svih naroda.”

Glavni učinak željene globalne vlade bilo bi smanjivanje dugova kako bi se omogućio lagan pristup prvenstveno cjepivima, a zatim „zdravlju, obrazovanju i radnim mjestima”.

 

„Ekološki dug samoj prirodi”

No papa Franjo nije propustio priliku da MMF i Svjetsku banku pouči o drugoj od njegovih redovitih briga, to jest klimatskim promjenama. Upozorio je na zanemarivanje „ekološkoga duga”, fenomena za kojega smatra da utječe na cijeli svijet, i okreće „globalni sjever” protiv juga.

„Mi smo zapravo dužni samoj prirodi, kao i narodima i zemljama pogođenima od čovjeka uzrokovanom ekološkom degradacijom i gubitkom bioraznolikosti”, piše Papa.

„Što se toga tiče, smatram da će se financijska industrija, koju odlikuje njezina velika kreativnost, pokazati sposobnom razviti agilne mehanizme za izračunavanje ovog ekološkog duga, kako bi ga razvijene zemlje mogle platiti, ne samo značajno ograničavajući svoju potrošnju neobnovljive energije ili pomažući siromašnijim zemljama provesti politike i programe održivog razvoja, ali i pokrivajući troškove inovacija potrebnih u tu svrhu.”

Ti reci nalikuju namjerama koje je iznio ključni globalist i osnivač Svjetskoga gospodarskog foruma Klaus Schwab, čije je predloženo antikatoličko “Veliko resetiranje” temeljeno na fokusu na ekološku financijsku agendu. On spominje „otkazivanje subvencija za fosilna goriva” i novi financijski sustav utemeljen na ulaganjima kojima se promiču „jednakost i održivost”, te izgradnju „’zelene’ urbane infrastrukture”.

Schwab, MMF i mnoštvo najutjecajnijih svjetskih banaka (uključujući i Svjetsku banku) zapravo su se već posvetili nametanju zelene agende Velikim resetiranjem, i čini se da su odlučni u tome da pristajanje uz takve zelene politike učine kriterijem za pristup financijama u budućnosti.

Papa je već pokazao svoju bliskost sa Schwabom šaljući svoje obraćanje Svjetskom gospodarskom forumu četiri puta u svom osmogodišnjem pontifikatu, i dopuštajući godišnji vatikanski okrugli stol u Davosu, mjestu godišnje konferencije Svjetskoga gospodarskog forumu, u Švicarskoj.

 

Sekularno društvo usmjereno prema novome „zajedničkom dobru”

Papa je također u svom pismu nekoliko puta spomenuo „zajedničko dobro”, koje je blisko povezao s financijama i oblikom sekularnoga bratstva, kakvo je opisano u Fratelli Tutti.

„Odatle se može zaključiti da se javni novac nikad ne može odvojiti od javnog dobra, i da financijska tržišta moraju biti vođena zakonima i uredbama koje će osigurati da ta ista tržišta doista rade za zajedničko dobro. To znači da je predanost gospodarskoj, financijskoj i društvenoj solidarnosti više od bavljenja povremenim činovima velikodušnosti.”

Takvi ciljevi, za Papu uključuju „pravedno financiranu solidarnost u cijepljenju”, za što je on rekao da je „zakon ljubavi i zdravlja za sve”.

„Ovdje ponavljam svoj poziv vođama vlada, kompanija i međunarodnih organizacija da zajedno rade na osiguravanju cjepiva za sve, posebno za najranjivije i najpotrebitije.”

Zaključujući svoje pismo, Papa je ponovio svoju želju za svijetom usredotočenim na novi oblik bratstva, utemeljen u prvome redu na ekološkim politikama, pozivajući Svjetsku banku i MMF da razviju rješenja za „inkluzivniju i održiviju budućnost”.

To bi bila budućnost „u kojoj su financije u službi zajedničko dobro, u kojem su ranjivi i marginalizirani u središtu, i u kojoj se dobro pazi na Zemlju, naš zajednički dom”.

U pismu se ne spominje Krist, Katolička Crkva i katolički nauk o zajedničkom dobru.[1]

 

Podložnost globalističkoj agendi

Pismo pape Franje nije veliko iznenađenje, jer 84-godišnji Argentinac sve više učvršćuje svoje dugotrajne veze s globalističkim grupama i organizacijama, poput Ujedinjenih naroda i Svjetskoga gospodarskog foruma.

Papa je nedavno pozvao na „novi svjetski poredak”, govoreći da bi „drama traćenja krize” oko COVID-a-19 mogla biti gora od pometnje koju su mjere zbog COVID-a uzrokovale po cijelom svijetu.

I u toj se prigodi pozabavio temom spasenja, ponovno je gledajući s čisto zemaljskog stajališta, i povezao je spasenje s novim svjetskim poretkom i fokusom na ekološke politike: „Put do spasenja čovječanstva prolazi kroz stvaranje novog modela razvoja, koji se neupitno usredotočuje na koegzistenciju među narodima, u skladu sa svim stvorenjima.”

Zato je Papa pokrenuo svoju vlastitu inicijativu s UN-om i globalističkim korporacijama kako bi promicao novi „gospodarski sustav” kapitalizma, i osigurao ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG-ovi). Među drugim vidovima suradnje, ta partnerstva promiču „održive životne stilove”, „rodnu jednakost” i „globalno državljanstvo”, a sami SDG-ovi promiču „zdravstvene usluge za seksualno i reproduktivno zdravlje”.

 

Prijevod: Ana Naletilić

Izvor:


[1]     Na primjer, encikliku pape Lava XIII. Rerum Novarum i encikliku Pija XI. Quadragesimo Anno.