Kakve su posljedice neposlušnosti dogmatskom učenju u Katoličkoj Crkvi?

Posted by

Stotine svećenika u Njemačkoj odlučili su prkositi vatikanskoj zabrani istospolnih blagoslova. Koordinirana služba blagoslova za istospolne parove u Njemačkoj planirana je za 10. svibnja, a više od 50 katoličkih župa do sada se prijavilo za pružanje takvog blagoslova. Podsvjesni ili otvoreni pozivi na nepoštivanje nedavne zabrane Kongregacije za nauk vjere, postavljaju pitanje hoće li takvo ponašanje protiv jedinstva Crkve na kraju imati posljedice.

Buntovne reakcije biskupa i drugih crkvenih dužnosnika u zemljama njemačkog govornog područja na Responsum (odgovor) Kongregacije za nauk vjere protiv blagoslova homoseksualnih partnerstava nameću mnoga pitanja. Što se može dogoditi s biskupom koji javno poziva na neposluh Rimu ili ga ignorira? Može li se katolik, koji smatra da ga po tom pitanju više ne predstavlja vlastiti biskup, obratiti izravno Rimu? Vlč. Gero Weishaupt, kanonski pravnik i sudac crkvenog suda Kölnske biskupije, odgovorio je na ova i druga pitanja u intervjuu za portal kath.net.

Kath.net: Vlč. Weishaupt, što se kanonski može dogoditi biskupu koji, nasuprot Responsumu, osobno vrši blagoslov istospolnih parova, poziva ih na blagoslov ili ih izričito potiče u svojoj biskupiji ili svjesno tolerira takve blagoslove?

Vlč. Gero Weishaupt: Ako usprkos Responsumu Kongregacije za nauk vjere, objavljenom po nalogu pape Franje- koji je time svima jasno dao do znanja da je to i njegov vlastiti stav – biskup vrši takve blagoslove u svojoj biskupiji, ohrabruje ih, ili samo tolerira takve blagoslove, onda je to očito čin neposluha biskupa prema papi, čiji dužnosnici u Kuriji, u njegovo ime postupaju po pitanjima vjere i morala. Zbog toga se neposluh izravno odnosi na Papu, a neizravno na Kongregaciju za nauk vjere.

Ovim neposluhom biskup krši prisegu na vjernost na koju je prisegnuo kada je stupio na dužnost. Uz obećanje vjernosti Papi, biskup na taj način obećava da će zaštititi jedinstvo sveopće Crkve i time uložiti sve napore „da sačuva nepromijenjenu vjeru koju su predali apostoli“. Stoga je „dužan promicati zajednički poredak cjelokupne Crkve i inzistirati na poštivanju svih crkvenih zakona“.

Neposluh koji se očitovao odbijanjem provođenja papinskog Responsuma narušava dakle jedinstvo s Papom. To je raskolnički čin, naravno da je to u osnovi hereza, utoliko što blagoslov homoseksualnih odnosa izražava stajalište da osim braka između muškarca i žene mogu postojati i drugi odnosi koji su određeni za spolno sjedinjenje. To je otvoreno u suprotnosti sa spoznatom istinom o braku (Post 1,27: „Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih.“) i suštinskoj naravi ljudskih bića iz kojega ljudski razum izvodi naravni moralni zakon.

Štoviše, blagoslov homoseksualnih parova je zlouporaba blagoslova. Takav blagoslov je kršenje liturgijskog poretka. Budući da prema trenutno važećem crkvenom poretku samo Apostolska Stolica može uspostaviti nove sakramente i ukinuti ili modificirati postojeće, ceremonija blagoslivljanja istospolnih partnerstava bila bi, strogo govoreći, simulacija (nepostojećeg) sakramenta, drugim riječima simulirani blagoslov.

Što se tiče kanonskih posljedica, upravo biskup koji ignorira papinu zabranu blagoslova istospolnih parova i djeluje suprotno tome, automatski upada u ekskomunikaciju, u kaznu latae sententiae (samim činom počinjenja kaznenog djela). Ona se događa čim biskup javno podrži blagoslov homoseksualnih parova. Takvu kaznu latae sententiae bi Papa morao proglasiti dekretom, nakon opomene, kako bi kanonski mogla biti javno pravovaljana.

Ako se prijestupnik pokaje i odustane od prekršaja i pokuša popraviti štetu, ima pravo na ukidanje izopćenja. Međutim, ako ne ispravi svoje ponašanje, Apostolska Stolica može kazniti biskupa i na dodatne načine; jedna od mogućnosti je uklanjanje s dužnosti.

kath.net: Koja je razlika između same ekskomunikacije i njezinog javnog proglašenja, na primjer papinskim dekretom?

Weishaupt: Sve dok automatska ekskomunikacija nije proglašena dekretom niti je izrečena kaznenom presudom, ona ostaje u takozvanoj unutarnjoj formi i obvezuje samo dotičnu ekskomuniciranu osobu, ali ne može se provesti. Izopćenoj je osobi zabranjeno vršiti službu u liturgijskom slavlju, dijeliti sakramente i primati sakramente (može primati blagoslove), vršiti crkvene službe ili dužnosti i izvršavati pravne (crkvene) akte. Ti su akti nevaljani, na primjer imenovanje župnika i osnivanje župa od strane biskupa, ali to tek vrijedi nakon vanjske izjave o izopćenju. Tek tada bi se i laik, na primjer, morao držati podalje od svih liturgijskih službi i ne bi mogao preuzeti nikakve dodatne funkcije, na primjer u župnom vijeću ili kao kum na krštenju.

kath.net: Što se može dogoditi sa svećenikom ili pastoralnim djelatnikom („pastoralnim suradnikom“) koji vrši takve blagoslove?

Weishaupt: Na ovo pitanje je odgovoreno unutar prvog pitanja. I on je automatski izopćen. U ovome bi slučaju, naravno, lokalni biskup bio odgovoran za proglašenje izopćenja dotičnog svećenika ili drugog pastoralnog djelatnika (suradnika). Ako sam biskup ignorira Responsum, onda se u tim okolnostima vjerojatno neće sankcionirati svećenika ili pastoralnog djelatnika. Međutim, u takvome se slučaju vjernici laici mogu obratiti apostolskom nunciju ili izravno papi ili nekom od rimskih dikasterija (Kongregaciji za nauk vjere, Kongregacija za biskupe, Kongregacija za kler i, jer je blagoslov liturgijsko zlostavljanje, čak i Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenata). Kanonski gledano, vjernici laici imaju „pravo, a ponekad i dužnost da svoje mišljenje obznane duhovnim pastirima u pitanjima koja se tiču dobrobiti Crkve“. Na primjer, znam da apostolski nuncij [u Njemačkoj] prosljeđuje pritužbe vjernika Rimu i da Rim reagira.

kath.netIma li smisla da se katolik izravno obrati papi ili nekom od rimskih dikasterija?

Weishaupt: Svakako. Svaki katolik se može obratiti izravno Rimu na njemačkom ili na nekom drugom jeziku. Štoviše, postoji mogućnost pravnog postupka. Svaki katolik može biskupu skrenuti pozornost na kazneno djelo ili neko drugo kršenje crkvenog nauka. Ako postoji sumnja u kazneno djelo, biskup mora pokrenuti preliminarnu istragu na kraju koje je moguć administrativni ili kazneni postupak protiv dotičnog pastoralnog djelatnika (svećenika). Postupak se može pokrenuti i protiv biskupa. Tada, međutim, nadležno tijelo nije njegov (vlastiti) crkveni sud, već sam Papa.

kath.net: Dijele li neposlušni svećenik ili biskup u ovoj situaciji još uvijek valjano sakramente?

Weishaupt: Ovdje, kako je već objašnjeno, moramo razlikovati s jedne strane izopćenje latae sententiae, koje se događa automatski kada se izvrši kazneno djelo, i s druge strane službeno izopćenje, koja se proglašava dekretom. Sve dok se potonje nije dogodilo, sakramenti se još uvijek valjano dijele. Naravno kada je prisutan dekret crkvene vlasti kojim se proglašava izopćenje, tada se sakramenti pomirenja, potvrde i vjenčanje više ne izvode valjano, osim u slučaju smrtne opasnosti. Svi ostali sakramenti (krštenja, euharistije, svetog reda i bolesničkog pomazanja) i dalje se dijele valjano, ali još uvijek nezakonito, ako je proglašena ekskomunikacija.

kath.net: Je li prikaz duginih zastava na župnim zgradama ili njihovi prikazi na web stranicama župa ili katoličkih udruga – kao što smo vidjeli posljednjih tjedana – već čin nepoštivanja Responsuma kojim se katolika može prijaviti Rimu?

Weishaupt: Prisutnost raskolničkog čina ovisi o namjeri osobe koja je izazvala prikaz (dugine zastave). Ovisno o okolnostima, izopćenje je de jure, tj. po zakonu. To bi imalo izvanjske kanonske posljedice samo ako je kazna latae sententiae proglašena dekretom, kao što je gore rečeno.

Gero P. Weishaupt je svećenik i kanonski pravnik. Od 2008. do 2013. bio je crkveni sudac i dužnosnik biskupije Hertogenbosch, u Nizozemskoj, a od 2012. sudac međubiskupijskog suda nizozemske crkvene pokrajine, od 2013. glavni je sudac u crkvenom sudu Nadbiskupije Köln, od 2015. profesor kanonskog prava na Teološkom institutu biskupije Roermond. Uz to gostuje na drugim teološkim fakultetima, primjerice na Filozofsko-teološkom učilištu pape Benedikta XVI. u Heiligenkreuzu kraj Beča. Objavio je nekoliko knjiga i znanstvenih članaka o kanonskom pravu i ima vlastitu web stranicu na njemačkom jeziku.

Bilješka urednika: Katolik iz biskupije Münster je izravno podnio žalbu Kongregaciji za nauk vjere o svojoj župi i svome mjesnom biskupu, tražeći kanonske posljedice. Glasnogovornik biskupije izjavio je kako neće biti „posljedica ili sankcija“ ako svećenici blagoslove istospolne zajednice.

Izvor